U izdanju Vijeća za istraživanje vrijednosti i filozofije (The Council for Research in Values and Philosophy) iz Washingtona objavljen je zbornik Razlučivanje granica: filozofija među kulturama (Discerning Boundaries: Philosophy across Cultures).

Među dvanaest znanstvenih priloga objavljen je moj članak Philosophy across Boundaries in Defense of Human Dignity: Georgius Benignus’s Apologies of Bessarion, Mirandola, Savonarola, and Reuchlin (Filozofija preko granica u obranu ljudskoga dostojanstva: apologije Jurja Dragišića u obranu Bessariona, Mirandole, Savonarole i Reuchlina).

Zbornik je objavljen u biblioteci Cultural Heritage and Contemporary Change, a uredili su ga Peter Jonkers, profesor emeritus filozofije na Sveučilištu Tilburg u Nizozemskoj, i Tone Svetelj, profesor filozofije i teologije na Hellenic Collegeu u Brooklineu (Massachusetts, SAD).

Prema riječima nakladnika, zbornik okuplja autore iz različitih dijelova svijeta u promišljanju značenja granica u filozofskom i iskustvenom smislu. Posebna se pozornost posvećuje pitanju kako razlučiti granice koje pridonose ljudskom procvatu od onih koje dijele i osiromašuju ljudski život te kako filozofija, utemeljena u životnom iskustvu i otvorena dijalogu među disciplinama i kulturama, može pridonijeti njihovu razumijevanju, kritičkom propitivanju i novom osmišljavanju.

Prilozi u zborniku nastali su na temelju izlaganja održanih na međunarodnoj konferenciji Razumijevanje granica: filozofija kroz kulture, koja je od 29. do 31. srpnja 2024. održana u Villi Mirafiori pri Odsjeku za filozofiju Sveučilišta Sapienza u Rimu. Konferenciju su, kao prethodni skup uoči XXV. svjetskoga kongresa filozofije, organizirali Vijeće za istraživanje vrijednosti i filozofije i McLean Center for the Study of Culture Katoličkoga sveučilišta Amerike. Sudionici iz brojnih zemalja raspravljali su o trajnoj važnosti filozofije i njezinu preobražajnom potencijalu u svijetu obilježenom sve većom složenošću i fragmentacijom.

Rad o hrvatskom renesansnom filozofu i teologu Jurju Dragišiću (Georgius Benignus) predstavio sam kao plenarno izlaganje na konferenciji, a za potrebe zbornika znatno sam ga proširio i dopunio. U uvodnom prikazu urednik Tone Svetelj piše da u radu analiziram filozofske i etičke razloge zbog kojih je Dragišić branio četvoricu istaknutih renesansnih mislitelja – Bazilija Bessariona, Giovannija Pica della Mirandolu, Girolama Savonarolu i Johannesa Reuchlina – koji su u svoje vrijeme bili izloženi osudama i progonima.

Svetelj nadalje sažima moj prikaz Jurja Dragišića kao zagovornika intelektualne slobode, ljudskoga dostojanstva i međureligijskoga dijaloga, oblikovanoga humanističkim obrazovanjem u Italiji i intelektualnim ozračjem Dubrovačke Republike nakon izbjeglištva pred osmanskim osvajanjima Bosne. Dragišićeve apologije ne predstavljaju samo obranu pojedinih osoba, nego i širu viziju pomirenja, snošljivosti i međukulturnoga razumijevanja, utemeljenu na renesansnim humanističkim idealima. U zaključku se ističe da trajna vrijednost Dragišićeve misli leži u vjeri u univerzalnost ljudskoga dostojanstva i u moć filozofije da nadilazi granice – poruci koja i danas zadržava punu aktualnost u raspravama o slobodi, pluralizmu i međukulturnom dijalogu.

Discerning Boundaries: Philosophy across Cultures (PDF)